English

Sanja Potkonjak: Teren za etnologe početnike

Sanja Potkonjak: Teren za etnologe početnike

Knjiga Teren za etnologe početnike nastala je kao nastavno pomagalo namijenjeno  dodiplomskim studentima etnologije i kulturne antropologije. Zamišljena je kao tekst koji će se koristiti  kao pomoć u planiranju i provedbi etnografskog terena te analizi građe prikupljene u etnografskom istraživanju. Također,  tematizira i osnovne etičke koncepte struke, te njihovu ulogu u izvedbi standardnih promatračkih i sudioničkih istraživanja.

Kao obvezno pomagalo u praktičnoj nastavi kolegija koji imaju primjenjiv aspekt Teren za etnologe početnike ima u cilju jednostavnim sredstvima i jezikom približiti osnovne probleme etnografskog istraživanja. Kao didaktičko pomagalo naslanja se na generičke kompetencije studija etnologije i kulturne antropologije, posebice na razvijanje sposobnosti praktične upotrebe kvalitativnih metoda u provođenju etnografskog istraživanja, te ovladavanje vještinama poput donošenja odluka, kreativnog i suradničkog djelovanja u planiranju i provedbi istraživanja, te socijalne interakcije inicirane etnografskim terenom.

O autorici

Sanja Potkonjak docentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2010. godine s temom Žensko autorstvo u hrvatskoj etnologiji dvadesetog stoljeća.  Na preddiplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije izvodi nastavu iz kolegija Metodologija etnologije i kulturne antropologije, te Uvod u feminističku antropologiju. Članica je uredništva hed-biblioteke Hrvatskog etnološkog društva,  znanstvenog časopisa Studia ethnologica Croatica, te glavna urednica znanstvenog časopisa Etnološka tribina.  Bavi se istraživanjima povijesti žena u znanosti, etnografije  postsocijalizma, etnografije rada i kriza.

Sažetak

Ovaj priručnik nastao je kako bi popratio prva etnografska istraživanja studenata etnologije i kulturne antropologije. Odnosno, odgovorio na najčešće postavljana pitanja, nedoumice i nepoznanice i, možda se može reći,  strahove vezane uz pitanje „kako odraditi etnografski teren?“. Radi se o priručniku koji prati sklizavu metodološku prirodu etnografskih istraživanja, osvjetljuje neizrečeno i samorazumljivo, pokušava ocrtati „zdravorazumska“ znanja i vještine koje se prešutno prenose s koljena na koljeno svake nove generacije etnologa i kulturnih antropologa.

Priručnik se sastoji od 12 cjelina u kojima se daje pregled tematskih jedinica u kolegiju:

1. Uvod;
2. Što je to etnografija?
3. Priroda terena: gdje, što i koga istražujemo?
4. Etnografski subjekt spoznavanja: etnolog u zajednici, stranac ili domaći čovjek
5. Kako dizajnirati istraživanje?
6. Etika u etnološkom i kulturnoantropološkom istraživanju
7. Etnografski teren: promatračke i sudioničke tehnike istraživanja, intervjui
8. Prorada zbilje: tehnike bilježenja i analiziranja etnografskih promatranja i intervjua
9. Etnografsko pisanje: funkcije etnografskog teksta i stilovi autorstva
10. Zaključak
11. Pojmovnik
12. Literatura

Kako ovaj priručnik ipak pokušava demistificirati dijelove etnografskog terena, tako je i savjet „Samo naprijed i napravi isto“ tek djelomično uzet u razmatranje. On doduše u sebi sadrži jednu važnu ideju –  da biti etnolog znači imati snage suočiti se s nepoznatim i da je ta vrsta „obreda prijelaza“ koji etnolog poduzima u svojem prvom istraživanju važan element za lišavanje straha od susreta s „drugim“.  No drugi dio savjeta koji glasi: „napravi isto“ može se i dosljednije izložiti, osim da se studentima ostavi da rekonstrukciju postupaka svojih „kolega“ izvedu čitajući objavljene etnografske studije.  Naravno da i ta aktivnost  može biti korisna budući da pruža priliku učenja na tuđim uspjesima i greškama. Osim toga kao analitička vježba detektiranja metodoloških pasusa u etnološkim i kulturnoantropološkim tekstovima ima smisla jer se njome možemo upoznati s metodološkim konvencijama na terenu i konvencijama pisanja o korištenoj metodologiji.

Ovaj priručnik popraćen je malim pojmovnikom koji služi orijentaciji u pojmovima s kojima se svakodnevno susrećemo čitajući metodološku literaturu na engleskom jeziku i ne znajući kako da ih prevedemo u domaći jezik struke. Ni u kojem slučaju lista pojmova koja nam može biti korisna nije iscrpljena. Ona predstavlja izbor iz pojmova koje najčešće susrećemo u metodološkoj literaturi i literaturi na koju se naslanja kolegij Metodologija etnologije i kulturne antropologije.

U konačnici, autorica smatra da će cilj priručnika  biti barem donekle ispunjen ako je u njemu „mehanika“ jednostavnog istraživanja prikazana dostatno jasno, kao i ako njime neće biti do kraja uništena „mistika“ etnografskog terena.

Knjigu možete preuzeti ovdje.

Kontakt

Nagrada Milovan Gavazzi

Dodjeljuje se istaknutim pojedinkama/pojedincima za izuzetan i trajan doprinos promicanju etnološke struke