English

Prva Etnološka škola HED-a

Kostajnica: 20.-25.08.2001. godine

  • Voditeljice su bile mr. sc. Ksenija Markovic, Katica Mrgic, prof. i Dunja Majnaric Radoševic, prof.
  • Teme nastave bile su: povijest podrucja Banovine, arhitektura, loncarstvo, tekstil i prehrana.
  • Predavaci su bili: dr. sc. Milan Kruhek ("Povijest Banovine i Kostajnice"), dr. sc. Aleksandra Muraj ("Povijest loncarstva s posebnim osvrtom na Banovinu"), dr. sc. Nives Ritig Beljak ("Starorimska prehrana i slasticarstvo u Kostajnici"), dipl. ing. arh. Davor Salopek ("Tradicijska arhitektura Banovine") i Branko Cacic, prof. ("Narodni tekstil podrucja oko Petrinje").
  • Skolu je pohadjalo 12 polaznika
  • Rezultati: u vidu organiziranja foto-izložbi s prikazom rada Škole; izložbe u školama na teme obradivane tijekom rada prve Etnološke škole; organizirano sakupljanje etnografske grade; okupljanje u udruge ucenika koji su djelovali u akciji "Od lana do platna" (priprema zemlje, sijanje lana, sakupljanje alata za obradu lana, tkanje i vezenje itd.).
  • Rad etnološke škole je bio popracen s dva clanka u "Vecernjem listu", intervjuima sudionika na II. programu Radio Zagreba i na web stranici grada Kostajnice. Detaljno izvješce o radu prve Etnološke škole HED-a tiskano je u Godišnjaku Gradskog muzeja Sisak.

Više o Etnološkoj školi HED-a:

Hrvatsko etnološko društvo (HED) iniciralo je 1998. godine pokretanje ljetne etnološke škole (Etnološka škola HED-a). Predvideno je da se etnološka škola održava, u prvom redu, na podrucjima oštecenim tijekom Domovinskog rata. U tom je smislu Upravni odbor HED-a 1998. godine prihvatio da prvo mjesto održavanja Škole bude podrucje Banovine, a vrijeme održavanja Škole zadnji tjedan u kolovozu. No, do realizacije prve Etnološke škole HED-a na Banovini došlo je tek 2001. g. sa sjedištem u Kostajnici, a druga je Škola održana takoder na Banovini 2002. sa sjedištem u Topuskom.

Cilj Škole je: upoznavanje tradicijske kulturne baštine i hrvatskog identiteta preko etnoloških sadržaja, oživljavanje interesa za bavljenje i njegovanje tradicijskih umijeca, popularizaciju etnografskog materijala odredenog podrucja, razvijanje interesa za etnološku gradu kod mladih ljudi, te stvaranje suradnika-etnografa na odredenom terenu. Krajnja je zamisao: poticanje svijesti o vrijednosti tradicijske baštine kako bi se uspostavio tradicijski kod u svim sadašnjim i potencijalnim buducim akcijama na odredenom podrucju, da bi mladi ušli ponosno sa svojim karakteristicnim vrednotama u doba vec prisutne globalizacije.

Predvida se da polaznici Etnološke škole HED-a budu ucenici viših razreda gimnazija podrucja na kojem se Škola odvija, zatim studenti Uciteljskih akademija, studenti Etnologije na Filozofskom fakultetu, te, prije svega, ucitelji i nastavnici lokalnih škola, tj. ljudi koji ce biti u prilici i znati kod mladih naraštaja razvijati ljubav prema tradicijskoj kulturi, a kod odraslih ce u selima poticati brigu za ocuvanje narodne baštine.

Nastava se odvija u vidu predavanja, seminara i terenskog rada. Voditelji i predavaci su diplomirani etnolozi – strucnjaci iz svakog pojedinog podrucja.

Autorica teksta: Dunja Majnaric Radosević

Kontakt

Nagrada Milovan Gavazzi

Dodjeljuje se istaknutim pojedinkama/pojedincima za izuzetan i trajan doprinos promicanju etnološke struke